Zbog čega je novi Plan gospodarenja otpadom na meti „političkih elita“!?

2 Kolovoz, 2016

Europska Unija (EU) je, zbog negativnog utjecaja klimatskih promjena i logičnog zaključka da su izvori sirovina ograničeni, definirala strategiju za gospodarenjem otpadom grupom direktiva koje predstavljaju okvir za formiranje kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom.

Pregledom EU direktiva i rokova za provedbu strateških ciljeva čak i laicima postaje očito da one počivaju na temeljima koncepta nula otpada (zero-waste). Koncept počiva na nekoliko temeljnih načela: ekološom redizajnu proizvoda radi smanjenja štetnog utjecaja na ekosustav, ponovnoj upotrebi proizvoda koji bi u klasičnom sustavu gospodarenja otpadom bili odbačeni, popravcima neispravnih proizvoda kako bi se isti mogli ponovno koristiti te recikliranjem i kompostiranjem kao krajnjom razinom sustava kako bi se čim veći udio otpada ponovno vratio u sustav kao sekundarna sirovina.

Prema EU direktivi “Directive 2008/98/EC” za gospodarenje otpadom, sustav gospodarenja otpadom treba postaviti tako da po priotitetima poštuje procese kako su navedeni: spriječavanje nastanka otpada, ponovno koištenje, popravak neispravnih proizvoda, recikliranje i kompostiranje otpada, priprema za spaljivanje i spaljivanje.

 

Direktive vezane  za sustav gospodarenja otpadom, a koje su stupile na snagu 2008. godine  jasno definiraju ciljeve i rokove, prema kojima je Republika Hrvatska, ukoliko ne želi godišnje plaćati izuzetno visoke iznose penala, dužna:

1.Do 2020. godine, pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje otpadnih materijala kao što su papir, metal, plastika i staklo iz kućanstava, a po mogućnosti i iz drugih izvora do mjere u kojoj su ti tijekovi otpada slični otpadu iz kućanstava povećati na minimalno 50% cjelokupne mase

2. Do 2020. godine, pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine materijalne oporabe, uključujući postupke nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, neopasnog građevinskog otpada, isključujući materijal iz prirode, treba povećati na minimalno 70% mase otpada

U 2014. godini EU komisija je prihvatila nove Direktive kojima se revidiraju ciljevi vezani za sustav gospodarenje otpadom:

1. Sprečavanje odbacivanje prehrambenih artikala te nastanka bio otpada za 30% do 2015. godine

2. Do 2020. godine pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja, isključujući otpadni materijal iz prirode, treba povećati na najmanje 70% mase

3. Do 2025. godine pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 65% mase

4. Do 2030. godine pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 75% mase

5. Do 2030. godine pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 65% mase

6. Postupno ograničavanje odlaganja komunalnog otpada na odlagališta na 10% do 2030. godine

Evidentno je da Republika Hrvatska nema puno vremena za odabir optimalnog plana za gospodarenje otpadom kako bi izbjegla plaćanje kazni radi ne poštivanja zakonskih regulativa EU.

Kako je važeća direktiva aktualna od 2008. godine, jasno je dvije prethodne vlade, pod vodstvom političkih stranaka HDZ i SDP nisu marile za donesene EU direktive.

Neposobnost i nezainteresiranost bivšeg ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića i očito pogodovanje određenim interesnim grupama rezultiralo je grčevitim forsiranjem modela koji počiva na Županijskim centrima za gospodarenje otpadom (ŽCGO).

Osnovna svrha takvih Županijskih centara za gospodarnje otpadom nije recikliranje i kompostiranje, već obrada mješanog smeća iz kojeg se proizvodi gorivi otpad namjenjen za spaljivanje. Takav je koncept jasno  pokazao kako dosadašnje Vlade RH nisu željele slijediti EU regulativu, iako su sve prethodne ministarske garniture, kako one iz HDZ-a tako i iz one iz SDP-a, morale znati kakve će financijske, ekološke i ekonomske posljedice za Republiku Hrvatsku donijeti uporno forsiranje tehnološki zastarjelog, ekonomski neodrživog i ekološki neprihvatljivog koncepta!

Na žalost to nije sve! Bivši Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, prema formalnoj obavijesti EU Komisije iz 2015. godine, nije proveo korekcije problema vezanih za tadašnji prijedlog plana gospodarenja otpadom i tako je Republiku Hrvatsku doveo na korak do uvođenja sankcija i uskrate sredstaava za unaprijeđenje sustava gospodarenja otpadom u iznosu od 475 milijuna EUR.

EU Komisija je tada zatražila da Republika Hrvatska u potpunosti uskadi zakonski okvir direktivi za gospodarenjem otpadom “2008/98/EC ” čija je svrha smanjenje negativnog utjecaja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš. Stavljajući fokus primjedbi na sprečavanje nastanka otpada, ponovnu upotrebu i recikliranje i cirkularnu ekonomiju, EU Komisija ukazuje  na odstupanja kao što su:

  1. Nepostojanje preduvjeta za provođenje EU direktive
  2. Nedefinirani preduvjeti za izdavanje dozvola za gospodarenjem otpadom
  3. Problematični sadržaj prijedloga plana za gospodarenjem otpadom i programa za spriječavanje nastanka otpada

Zaključno, na kraju dokumenta, RH je upozorena kako navedene zahtjeve treba ispoštovati te da će se u suprotnom aktivirati Sud pravde EU, što bi za Hrvatsku najvjerojatnije značilo plaćanje kazni radi nepoštivanja EU direktiva vezanih za područje gospodarenja otpadom i usklađivanjem s pravnom stečevinom EU.

Aktualni Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, koji ima i praktično iskustvo u području analize, projektiranja i izvedbi sustava za odvojeno prikupljanje, kompostiranje i sortiranje otpada, u kratkom je roku predstavio novi Plan gospodarenja otpadom, koji udovoljava svim aktualnim EU direktivama i usmjeren je na uvođenje cirkularne ekonomije i ekoloških standarda za koje se EU zalaže.

Kako i sam Ministar Slaven Dobrović kaže: “Prijedlogom novog plana za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj najviše koristi bi trebala imati društvena zajednica te poduzeća koje se bave recikliranjem i oporabom. Tim poduzećima nedostaju sirovine i neprihvatljivo je da Hrvatska godišnje uvozi čak 180.000 tona reciklirane plastike iz EU. Ako je recikliranje plastike isplativo u EU, zašto ne bi bilo i u Hrvatskoj.”

Činjenica je da jačanje sustava odvojenog prikupljanja otpada reciklažnim centrima sa sortirnicama pomaže domaćoj industriji i stvara preduvjete za otvaranje novih zelenih radnih mjesta što je i smisao kružnog gospodarstva.

U skladu sa svim nabrojanim argumentima u potpunosti podržavamo novi prijedlog Plana gospodarenja otpadom 2016.-2022. koji je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode poslalo na javnu raspravu.

 

Priopćenje potpisuju:

-       Udruga Eko breza

-       UZOR – udruga za zaštitu okoliša Resnik

-       Krizni eko stožer Varaždin

-       Udruga eko Zagreb

-       Građanska inicijativa Koprivnica kakvu zaslužujemo

-       Udruga Okoliš

-       Udruga Krizni eko stožer Marišćina