Što i kako kompostirati

Na ovoj stranici ćemo navesti najčešće sastojke komposta te biootpad kojeg nije preporučljivo kompostirati sa ostalim vrstama biootpada.

Sastav komposta

Kuhinjski otpad

Kompostiranjem kuhinjskog otpada ne samo da umanjujete količinu otpada na odlagalištima i nastanak stakleničkih, već obogaćujete vaš kompost hranjivim tvarima koje ne biste mogli naći unutar vaše okućnice.

U pravilu se većina biootpada koji nastaje u kućanstvu može kompostirati. Ne preporučuje se kompostirati biootpad životinjskog podrijetla u otvorenim komposterima kako on privlači životinje. Kod svih vrsta biootpada osnovno pravilo glasi: sitnije je bolje.

Specifični biootpad koji se može kompostirati: usitnjene ljuske od jaja, talog skuhane kave, usitnjene ljušture školjki.

Lišće

Jesen nam uz hladnije vrijeme donosi i još jedan izvor materijala koji je izrazito bitan za kompost. Suho lišće se lako usitnjava i može samo, bez prisustva ikakvog drugog biooptada, činiti vaš kompost.

Papir i karton

Papir i karton, koji je previše kontaminiran ostatcima hrane da biste ga odvojili i odložili u posudu za odvojeno prikupljanje papira, moguće je upotrijebiti kao kompostni materijal. Kako se papir, a posebno karton, teže razgrađuje, bitno je isti navlažiti i čim više usitniti prije dodavanja u kompost.

Trava i korov

Trava čini sastavni dio komposta. Trava je materijal koji je izrazito bogat dušikom i vlagom te je kao takav idealan za vaš kompost. Travu koju pokosite možete i raspršiti po vašem travnjaku jer ona vraća i do 30% hranjivih tvari. Time umanjujete potrebu gnojenja travnjaka.

Korov se, za razliku od trave, pojavljuje u više različitih oblika. Kao i kod svih kompostnih satojaka vrijedi pravilo “sitnije je bolje”. Ukoliko koristite korov, nije ga poželjno koristiti kao materijal za anaerobno kompostiranje. Potrebno je odvojiti korijenje kako korov ne bi ponovno počeo rasti u vašem kompostu.

Izmet kućnih ljubimaca

Izmet manjih kućnih ljubimaca (glodavci, ptice i sl.) koje vrše nuždu na novinskom papiru, sijenu ili piljevini također je poželjno odlagati u kompost. Pseći i mačji izmet te pijesak u kojem se isti nalazi nemojte dodavati u kompost.

Dlaka

Dlaka ljudskog i životinjskog prodrijetla može se dodavati u kompost, ali je proces razgradnje dlake znatno duži od ostalih vrsta biootpada.

Izbjegavati

Korištenje sljedećeg otpada u kompostu: kosti, meso, masnoće, ulje, svježa jaja i mliječni proizvodi. Navedne vrste biootpada privlače životinje i raspadanjem stvaraju neugodan miris!
Posipanje velikom količinom piljevine. Piljevina usporava ili zaustavlja procese razgradnje biootpada!
Materijali koje su tretirani lakom, bojama i pesticidima ne smiju se dodavati u kompost!
Kompostiranje velikih količina iglica zimzelenog drveća zbog kiselina koje su pristutne u iglicama!
Pepeo i ugljen sadrže štetne tvari (kao što je npr. sumporov oksid) koje ne bi smjele biti prisutne u kompostu!

Put od biootpada do humusa

Neovisno o odabiru metode kompostiranja (sa ili bez prisustva zraka) kompost morate održavati vlažnim kako biste stvorili sredinu koja je pogodna za razmnožavanje mikroorganizama, gljivica, sitnih kukaca i glista koje razgrađuju vaš biootpad. U pravilu kompostu treba onoliko vlage koliko je prisutno u navlaženoj spužvi.

Za kompostere otvorenog tipa (aerobno kompostiranje) od izuzetne je važnosti da se biootpad redovno prevrće. Idealni način preslagivanja slojeva biootpada bio bi “zamjena” gornjih sa donjim slojevima. Prevrtanjem i miješanjem komposta osiguravamo dobar raspored mirkoorganizama unutar komposta, prozračnost komposta i sprječavamo nastanak anaerobnih uvjeta koji se mogu pojaviti na dnu komposta. Kompost se u pravilu treba prevrtati prije pojave neugodnih mirisa iz komposta. Ispravno održavan kompost koji se razgrađuje uz prisustvo zraka trebao bi mirisati kao šuma nakon kiše.

Pored navedenih mirkoorganizama kompost može postati stanište sitnih kukaca i glista. Ukoliko je to slučaj sa vašim kompostom, možete biti sigurni da ste na dobrom putu. Gliste pomažu pri razgrađnji otpada te stvaraju kvalitetnu plodnu masu visoke vrijednosti. Gliste mogu opstati i razmnožavati se isključivo u vlažnim uvjetima.

Razgrađeni kompost, koji se pretvorio u humus, izgledat će kao crna prozračna zemlja.