Recikliranje otpada

Pod pojmom reciklaža smatra se postupak gospodarenja otpadom kojim se opisuje prikupljanje i ponovna uporaba otpadnih materijala npr. papira kao materijala čiji je postupak reciklaže najrasprostranjeniji. Materijali od kojih je otpad izrađen mogu biti ponovno prerađeni u nove sirovine. Prvi korak odvajanja otpada se vrši u kućanstvima na način da se bio otpad odmah odvaja i koristi kao kompost ili odlaže u za to predviđene sabirne posude, dok se druge vrste otpada koje je moguće reciklirati prema vidljivim deklaracijama odlažu u za to namijenjene posude za odvojeno skladištenje. Tako razdvojeni otpad se odvojeno i prikuplja te odvozi u reciklažna skladišta ili pogone za reciklažu otpada.

Posuda za odvajanje otpada u kućanstvu Foro: Danijela M. B.

Posuda za odvajanje otpada u kućanstvu Foto: Danijela Munić Banjac

Najraširenije grupe proizvoda i ambalaže koja se pojavljuju u kućanstvima, a koju je moguće reciklirati uključuju aluminij (limenke), bakar (žice), metal (konzerve za hranu, dezodoransi, različita kućišta i sl.), polietilenska i PET ambalaža (plastika), staklo, karton, novine i papir i transportne kutije. Reciklaža složenih proizvoda kao što su računala i elektronička oprema je zahtjevnija, kako je nužno odvojiti više različitih materijala prije same reciklaže, premda je reciklaža pojedinih računalnih komponenti financijski isplativija (elektronički otpad često sadržava: zlato, silicij, bakar).

Vrste materijala koji se prihvaćaju u procesu recikliranja ovise o gradu i zemlji koji se promatraju. Svaki grad i zemlja imaju u primjeni različite modele za reciklažu koji su predviđeni različitim vrstama reciklabilnih materijala. O odabranim varijantama ovisi i prodajna vrijednost sirovina nakon obrade u reciklažnim postrojenjima.

U okolici grada Rijeke najsvjetliji primjer primjene ideje, tehnika i tehnologija recikliranja i ponovne uporabe otpada nalazi se na otoku Krku, gdje se obveza zbrinjavanja otpada po principu otpad = sirovina vrši trgovačko društvo za komunalnu djelatnost “Ponikve d.o.o.” analizom količine i vrsta prikupljenog otpada i smeća evidentni postotak odvojenog prikupljanja otpad kojeg poduzeće reciklira iznosi 35% od ukupno zaprimljene količine otpada i smeća, bez primjene metoda prisile na korisnike usluga.

Fizikalni kemičar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Uršić prof. smatra da bi postotak obradivog otpada bio i veći, kao i osjetne financijske prednosti građanima i komunalnom društvu, da su se osigurali uvjeti potrebni za provođenje sustava nagrađivanja korisnika komunalnih usluga putem umanjenih cijena komunalnih usluga prema postotku odvajanja otpada kojeg je moguće reciklirati.

Financijska konstrukcija troškova komunalnih poduzeća koja se bave djelatnošću odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada postaje samoodrživa nakon prelaska granice od 40% odvajanja reciklabilnog otpada u odnosu na ukupan iznos generiranog otpada i smeća (što uključuje građane i pravne subjekte).