Hoće li Hrvatska opet učiniti korak unazad u gospodarenju otpadom?

25 Studeni, 2016

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je početkom studenog 2016. javnosti prezentiralo novi prijedlog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2016-2022 godine, za koji je u tijeku javna rasprava do 2. prosinca 2016. godine.
Iako prijedlog Plana naizgled najavljuje poštivanje hijerarhije gospodarenja otpadom, gdje je u prvom planu sprječavanje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje, te poštivanje EU direktiva o odvajanju otpada i Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, te kružnom gospodarstvu, čudi činjenica što Plan istovremeno nagovještava nešto sasvim suprotno.
Novi plan kroz razradu aktivnosti i investicija ponovno potiče zastarjeli koncept regionalnih centara za velike količine miješanog otpada i spaljivanje uz štete za okoliš i veliki trošak za stanovnike RH.
Naime, ukoliko isti bude usvojen neće biti moguće ostvariti ciljeve od 50% odvojeno prikupljenog otpadnog papira, plastike, stakla i metala do 2020. godine i minimalne stope recikliranja 60% mase za staklo, 60% mase za papir i karton, 50% mase metala, 22,5% mase za plastiku, 15% mase za drvo i smanjenje količine odlaganja biorazgradivog otpada do 35%.
Ključni nedostatci plana su sljedeći:

  • u izgradnju regionalnih centara za smeće predviđa se 2,5 milijarde kuna što predstavlja polovicu svih ukupno predviđenih sredstava za gospodarenje otpadom od 2016. do 2022. godine
  • smanjena su sredstva za prioritetne mjere – vozila i oprema za odvojeno sakupljanje, opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad i postrojenja za njegovu oporabu, centre za ponovnu uporabu, uspostavu centara za sprječavanje nastanka otpada, kućno kompostiranje, zbrinjavanje morskog otpada i uklanjanje opasnog otpada s objekata na morskom dnu, pri čemu sredstva za uklanjanje otpada sa speleoloških objekata, kao niti za mjere jačanja nadzora gospodarenja otpadom uopće nisu predviđena
  • ponovno se planira zastarjela MBO tehnologija, a ostavljena je i mogućnost izgradnje spalionice,
  •  uspostava svih centara (CGO) se nastavlja bez revizije ekonomske i ekološke opravdanosti njihove izgradnje, pri čemu su izostala najavljena ograničenja kapaciteta budućih centara do 25% ukupne količine komunalnog otpada
  • odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu ne navodi se kao obavezna mjera već se navodi mogućnost postavljanja spremnika na udaljenosti čak i do 300 m od kućanstava

Koncept regionalnih centara koji prema svim planskim i strateškim dokumentima Republike Hrvatske nije zadovoljio zahtjeve u gospodarenju otpadom koči napredak, pa je hrvatski sustav gospodarenja otpadom danas među najgorima u EU, gdje recikliramo samo oko 18% i odlažemo na odlagališta preko 80% otpada. Za par godina na naplatu stižu kazne za neispunjenje brojnih obaveza koje se tiču odvajanja, ponovne uporabe, recikliranja i smanjenja odlaganja otpada na odlagališta.
Nad Hrvatskom se zbog kašnjenja s Planom provodi postupak povrede prava EU, te nam prijeti gubitak 475 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za unaprjeđenje sustava ukoliko se Plan ne donese do kraja 2016. godine.
Europska komisija je upozorila na to, te se kritički osvrnula na koncept megalomanskih regionalnih centara kojeg ovaj prijedlog Plana pokušava revitalizirati. Krizni Eko Stožer Marišćina istaknuo je sve navedene primjedbe na javnom izlaganju Plana koje je održano 17. studenog 2016. godine, a iste će uputiti i pismeno Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
Republika Hrvatska ne smije ponovno učiniti korak unazad u gospodarenju otpadom!
Za Krizni Eko Stožer Marišćina,
Josip Begonja, predsjednik